Hrvatska diplomacija 2023
Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom.
Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.
Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.
Idiličan početak
Godina je počela idilično – s otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora i 20. članica eurozone. Na granicama s Mađarskom i Slovenijom ministri su uklanjali rampe, a premijer je na novogodišnje jutro na glavnom zagrebačkom trgu predsjednicu EK Ursulu von der Leyen počastio kavom, prvi put plativši eurima.
Milanović vs Plenković
Zoran Milanović već je na početku godine podigao buru kritizirajući sankcije Rusiji kao glupe i neučinkovite, usprotivio se slanju oružja Ukrajini “jer to produžuje rat” i kazao da realno „Krim više neće nikad biti Ukrajina”.
Usprkos tim riječima, Hrvatska je 2023. snažno podržavala Ukrajinu u svim aspektima. Poslala joj je 14 transportnih helikoptera, primila je njezine ranjenike, omogućila transport žita putem svog teritorija te je u listopadu održala i prvu donatorsku konferenciju za razminiranje ratom pogođene zemlje na kojoj je obećano gotovo pola milijarde eura u tu svrhu.
Dobri odnosi sa Slovenijom
Hrvatska je u godini na izmaku poboljšala odnose sa susjednim državama. Nakon Plenkovićevog „prijatelja” Janeza Janše, na čelo Slovenije početkom prošle godine došao je liberal Robert Golob. Hrvatski premijer razvio je odličan odnos i s njim pa dvojica čelnika često zajedno putuju na međunarodne konferencije.
Hrvatska i Slovenija gaje najbolje odnose u regiji, a Plenković i Golob, političar koji je stigao iz svijeta energetike, naglasak su stavili na suradnju upravo u tom sektoru – ulaganjima u LNG terminal, širenju regionalne mreže plinovoda i nuklearke Krško.
Toplije-hladnije sa Srbijom
Zanos oko zatopljenja odnosa Beograda i Zagreba s početka godine polako je jenjao pa je prema kraju godine ponovo ‘zahladilo’.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov srbijanski kolega Ivica Dačić krajem siječnja su se sastali u Subotici u prigodi Velikog prela bunjevačkih Hrvata, a Plenković je u lipnju boravio u istom gradu, otvorivši ondje s premijerkom Anom Brnabić Hrvatski dom i kazavši pritom da „zaoštravanje retorike” sa Srbijom nikad nije dolazilo iz njegove vlade.
U srpnju je MVEP tradicionalno morao reagirati na srbijansko posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom povodom Deklaracije „Granice srpske književnosti” koja je u njih uvrstila i hrvatske književnike.
Opuštenije s BiH
Nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine, ovaj put bez SDA Bakira Izetbegovića, odnosi sa Sarajevom u ovoj su godini bili relaksiraniji nego ranije.
Novi bh. šef diplomacije Elmedin Konaković u veljači je boravio u Zagrebu i rekao da su „svi lideri u Hrvatskoj vrlo spremni na razgovore i dogovore” te da je dobio potvrdu da će Hrvatska podržavati BiH bez uplitanja u njezine unutarnje poslove.
Grlić Radman je u lipnju ustvrdio kako je položaj hrvatskog naroda u susjednoj zemlji mnogo bolji otkako je visoki predstavnik Christian Schmidt deblokirao formiranje vlasti krajem prošle godine.
Korektno s Crnom Gorom
Crna Gora je u svibnju dobila novog predsjednika Jakova Milatovića, nakon 32 godine vlasti Mila Đukanovića, a u listopadu i novu vladu.
Milatović, u medijima često predstavljan kao prosrpski kandidat, u rujnu je bio u Zagrebu u „prijateljskom” posjetu gdje je davao proeuropske izjave.
Vodstva dviju država 2023. su se sporila oko povratka školskog broda Jadran iz crnogorskih u hrvatske ruke. Riječ je o jedrenjaku izgrađenom 1933. koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka no zadržan je u Crnoj Gori kamo je otplovio 1991. na remont.
Državljani u nevolji
Hrvatska javnost je pomno pratila, a diplomacija se aktivirala u slučaju osmero hrvatskih državljana koji su u Zambiji zbog posvajanja djece optuženi za trgovanje ljudima. Nakon višemjesečnog sudskog procesa, oslobođeni su prvoga lipnja i zajedno s djecom posvojenom u DR Kongu vratili su se u Hrvatsku.
Hrvatska je evakuirala i svoja 22 državljana koji su ostali blokirani u Pojasu Gaze nakon odgovora izraelske vojske na napad Hamasa i zatražili su diplomatsku pomoć. U Zagreb su stigli početkom studenog.
Diplomacija se angažirala i oko Bad Blue Boysa uhićenih u Ateni nakon organizirane tučnjave s navijačima AEK-a u kojoj je život izgubio grčki navijač. Grčki sudovi njih 102 uz jamčevinu i zabranu odlaska na utakmice, oslobodili su tek na kraju godine.
(Hina)
Više možete pročitati OVDJE
