AKTIVNOSTI

USKRŠNJA ČESTITKA

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege,

U vrijeme koje je pred nama, prepuno izazova i neizvjesnosti, u vrijeme pandemije i potresa, dolazi nam Uskrs kao izlaz pobjede života nad smrću, blagdan koji unosi svjetlo i radost u naše živote, blagdan  koji nas upućuje na dobro, ljubav, mir i nadu.

Neka nas ovo vrijeme podsjeća kako se upravo u patnji, boli i tami budi ono najbolje u nama i daje nam izbor da činimo dobra djela, nadamo se i vjerujemo.

Želimo vam sretan i ispunjen Uskrs!

IO UHD-a

27. SIJEČNJA – MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta proglašen je s ciljem sjećanja i očuvanja uspomena na oko 6 milijuna Židova, Roma i drugih naroda, stradalih u Holokaustu, genocidu bez presedana. Holokaust su osmislili i proveli nacistička Njemačka i njezini suradnici s ciljem potpunog uništenja židovskog naroda.

Vođeni anitisemitizmom i rasističkom ideologijom nacistička Njemačka i njezini suradnici provodili su politiku oduzimanja prava i imovine Židova, nakon čega je slijedilo žigosanje, koncentracija i konačno rješenje. U to vrijeme nepojmljivog zla, neki ljudi su se opredjelili za suučešništvo ili ravnodušnost.

Preživjeli iz Holokausta, poznati židovski književnik i politički aktivist Elie Wiesel  rekao je kako ono što je najviše boljelo žrtvu nije okrutnost tlačitelja, nego tišina promatrača…

S druge strane, postojala je mala hrabra manjina ljudi koja je pomagla I spašavala Židove, skrivajući ih u svojim domovima, pružajući lažne dokumente I pomažući u bijegu, zbog čega su mnogi pojedinci i njihove obitelji ubijeni.

Procjenjuje se kako je u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pod ustaškom vlašću ubijeno oko 70 do 80% pripadnika židovske zajednice. Prema do sad prikupljenim podatcima u službenom popisu Spomen područja Jasenovac u tom logoru ubijeno je 83.145 osoba, najviše Srba, Roma, Židova, Hrvata, Muslimana i drugih koji su se na bilo koji način suprotstavili ustaškom režimu. Memorijalni centar Holokausta u Jeruzalemu Yad Vashem do sada je priznao 120 osoba iz Hrvatske kao pravednike među narodima.

Sjećanje je važno radi iscjeljenja mračnih trauma iz naše prošlosti i radi sprječavanja njihovog ponavljanja i ponovnog ubijanja muškaraca, žena i djece zbog njihove vjerske, nacionalne, ideološke ili bilo koje druge pripadnosti.

VIRTUALNA RASPRAVA BUDUĆNOST SAD-A POD VODSTVOM PREDSJEDNIKA BIDENA

U organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) 21. siječnja 2021. godine održana je virtualna rasprava putem digitalne platforme Webex u kojoj su sudjelovali Nj.E. Pjer Šimunović, veleposlanik Republike Hrvatske u SAD-u i prof. dr. sc. Ivan Grdešić, dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije, Sveučilište Libertas u Zagrebu na temu „Budućnost SAD-a pod vodstvom predsjednika Bidena“. Nakon uvodnih riječi predsjednica UHD-a Natali Lulić, pozvala je nazočne da se prisjetimo i posvetimo predavanje u čast pokojnom kolegi Filipu Vučku, veleposlaniku Hrvatske u Francuskoj, čiji se ispraćaj istovremeno održavao na zagrebačkom Mirogoju. Moderatorica rasprave Martina Mihovilić Vračarić, članica Izvršnog odbora UHD-a je, nakon kratkog predstavljanja dvojice predavača, pozvala veleposlanika Šimonovića i prof. Grdešića da uvodno iznesu svoja mišljenja o perspektivi promjena američke vanjske politike nakon inauguracije novog predsjednika SAD-a Joe Bidena.  U raspravi, u koju su se uključivali pojedini veleposlanici i diplomati, predavači su posebno istaknuli kako će se promjene u američkoj unutarnjoj politici odraziti na vanjsku politiku u kojoj će doći do promjena u multilateralnim okvirima u kojima se SAD ponovno uključuju u Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Pariški sporazum o klimatskim promjenama, redefinirati će se odnosi između EU i SAD-a, kao i odnosi UK i SAD-a, nakon procesa Brexita, a ostaje za vidjeti u kojoj mjeri će se mijenjati odnosi SAD-a prema Kini, Rusiji i Iranu.  U virtualnoj raspravi sudjelovalo je 40 tak hrvatskih veleposlanika i diplomata iz MVEP-a.

DVADESET I DEVETA OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, 15. siječnja 2021. – Nakon što je Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada 1991. godine i Odluku o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, na današnji dan prije 29 godina Hrvatska je postala međunarodno priznata država. Do čina međunarodnog priznanja došlo je u ratnim uvjetima, nakon što su hrvatske vojne i redarstvene snage uspješno obranile veći dio državnog teritorija od velikosrpske agresije.<br>Republiku Hrvatsku je 15. siječnja 1992. godine priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već bili učinili Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku su priznale 44 države, a u svibnju 1992. godine primljena je u članstvo Ujedinjenih naroda te je tom prigodom prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman kazao: “Današnjim danom Hrvatska je zadobila svoj međunarodni legitimitet. Njezina zastava, koja je svetost svakom hrvatskom čovjeku, jer je zbog nje bio osuđivan i proganjan u tuđinu, vijorit će se odsada slobodno pred zgradom UN-a, i svuda po svijetu, s posvetom i međunarodnoga priznanja“.<br>U više od četvrt stoljeća Hrvatska se međunarodno afirmirala, postala članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije te brojnih drugih međunarodnih organizacija, inicijativa i procesa, a dala je značajni doprinos izgradnji svjetskoga mira sudjelovanjem u 19 međunarodnih mirovnih operacija.<br>Na današnji dan ujedno obilježavamo i 23. obljetnicu uspješnog okončanja procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Mirnom reintegracijom posljednjeg okupiranog dijela državnog teritorija izbjegnute su brojne nove ljudske žrtve, a to je ujedno i najuspješnija mirovna misija (UNTAES) u povijesti Ujedinjenih naroda, koja predstavlja model za rješavanje sličnih kriznih situacija diljem svijeta.

ČESTITKA U POVODU BOŽIĆA I NOVE GODINE PO JULIJANSKOM KALENDARU

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,<br>u vrijeme velikih neizvjesnosti i promjena, s nadom i vjerom u zajedničku budućnost, pronađimo unutarnju snagu, svjetlo i mir i neka se duh Božića nastani u našim dušama. U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) svima koji slave Božić i Novu godinu po Julijanskom kalendaru želimo: “Mir Božji, Hristos se rodi!”<br>Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (UHD)

BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,<br>U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić te sretnu Novu, 2021., godinu.<br>Izvršni odbor UHD-a

USUSRET BOŽIĆU I NOVOJ&nbsp;2021. GODINI…

Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Humanitarnom udrugom Fajter organizirala je akciju prikupljanja donacija za beskućnike. Tako je u dva dana, ponedjeljak, 14. prosinca i četvrtak, 17. prosinca u prostorijama MVEP-a prikupljeno 25 paketa higijenskih potrepština, lijekova, zimske odjeće, obuće i hrane, prema konkretnim potrebama primatelja. Prikupljena je i novčana donacija članova UHD-a i djelatnika Ministarstva u iznosu od 1.600 HRK koja je uplaćena na račun Udruge Fajter. Predsjednik Udruge Fajter Mile Mrvalj, po završetku akcije zahvalio se zaposlenicima Ministarstva i preuzeo prikupljena sredstva radi njezine distribucije potrebitima.

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE 18.11.2020.

Dana 18. studenog obilježavamo jedan od najtužnijih dana i trauma u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo dan kad je nakon 46 godina mira od završetka Drugog svjetskog rata počinjen prvi masovni ratni zločin u Europi, zločin koji je oživotvorio zabludjelu velikosrpsku ideologiju i agresivnu nacionalističku politiku Slobodana Miloševića, provedenu od strane Jugoslavenske narodne armije, lokalnih pobunjenika i paravojnih četničkih hordi. Ovo je vrijeme spominjanja imena svakog ubijenog djeteta, žene, ranjenika, starca, mladića i muškarca, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest. Ovo je vrijeme spominjanja žrtava koje su mučene, silovane i dehumanizirane, na najbestijalnije i za zdravu osobu, neshvatljive načine. Ovo je vrijeme zacjeljivanja naših srca na kojima će trajno ostati skriveni ožiljci. Sjećati se zločina je naša odgovornost kako žrtve ne bi ostale zaboravljene, a zločinci bili privedeni pravdi. Zacjeljivanje rana je prilika da priznamo našu ranjivost, osjetimo snažniju povezanost i osvjestimo odgovornost jednih za druge. Uz žrtve i zločince, sjećamo se i svjetla u dubokoj tami, odvažnih branitelja koji su se suprostavili višestruko nadmoćnijem neprijatelju, Vukovarske bolnice i njezinih liječnika i medicinskih sestara koji su pružali utočište i skrbili za sve ranjene, bez diskriminacije. Neka naše rane iz prošlosti polako, ali sigurno zacijele, podsjete nas na osobnu i zajedničku odgovornost pružanja otpora svakom obliku laži, nasilja i mržnje. Neke žrtve budu trajan podsjetnik na uzajamnu ranjivost i odgovornost jednih za druge. Neka mali primjeri odvažnosti i čovječnosti pobude u nama vjeru, nadu i želju za izgradnju odgovornije budućnosti. Toliko im dugujemo.

PREDAVANJE „KONVENCIJA UN-A O PRAVU MORA I AKTUALNA PITANJA RAZGRANIČENJA MORSKIH POJASEVA U ISTOČNOM MEDITERANU“ – ONLINE

Dana 12. studenog 2020. u organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) u Velikoj multimedijskoj dvorani MVEP-a, putem digitalne platforme, doc. dr. sc. Trpimir M. Šošić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje na temu „Konvencija UN-a o pravu mora i aktualna pitanja razgraničenja morskih pojaseva u istočnom Mediteranu“. Prof. Šošić govorio je o ulozi međunarodnog prava u aktualnom sporu između Turske, Grčke i Cipra u istočnom Mediteranu te kako Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. godine (UNCLOS) definira ključne točke prijepora između suprotstavljenih strana. Nakon predavanja sudionici iz diplomatske mreže i Ministarstva uključili su se u raspravu.

ČESTITKA ZA DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA

Drage diplomatkinje i diplomati, članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), drage kolegice i kolege, povodom obilježavanja 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja od srca vam upućujemo čestitku. Posebno smo zahvalni braniteljima koji su svoje živote položili u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske i darovali nam neprocjenjivi poklon za našu sadašnjost i budućnost – mir i slobodu. Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata

ODGOVOR HRVATSKE DIPLOMACIJE U DOBA KORONE VIRUSA I POGLED U BUDUĆNOST

U organizaciji Udruge hrvatskih diplomata (UHD) u ponedjeljak, 08. lipnja 2020. godine održana je, u povodu Dana hrvatske diplomacije, virtualna rasprava na temu odgovora hrvatske diplomacije u doba Korone virusa i usmjeravanja prema budućnosti. Uvodnu riječ sudionicima rasprave uputio je ministar vanjskih i europskih poslova RH dr. sc. Gordan Grlić-Radman čestitajući Dan hrvatske diplomacije. Tom je prigodom ministar Grlić-Radman istaknuo kako su hrvatski diplomati dali veliki doprinos osamostaljenju Hrvatske i njezinom učlanjenju u najznačajnije integracije i međunarodne organizacije, te kako i danas hrvatski diplomati nastavljaju ostvarivati značajan ugled i utjecaj Hrvatske u međunarodnom području. U virtualnoj raspravi sudjelovali su Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za europske poslove, Gordan Markotić, načelnik Sektora u Tajništvu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU 2020 i Gordana Krpičak, voditeljica Službe za strance. Posebno su govorili o iskustvima i izazovima s kojima se suočavala hrvatska diplomacija, koja je nastojala kvalitetno odgovoriti na pitanja i probleme koji su se posebno pojavili tijekom predsjedavanja Republike Hrvatske Vijeće Europske unije I pojavom epidemije COVID-a19. Tijekom razgovora posebno je istaknuto kako je Republika Hrvatska uspjela ostvariti glavne ciljeve rotirajućeg predsjedanja. U raspravu su se putem video linka još uključili i veleposlanici iz Stockholma dr. sc. Siniša Grgić i Madrida Nives Malenica. U virtualnoj raspravi sudjelovalo je 30-tak diplomata iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova te 40- tak diplomata iz hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništva. Razgovor je moderirala Natali Lulić, predsjednica UHD-a.

OBJAVA REZULTATA PRVOG ELEKTRONSKOG GLASANJA ZA PREDSTAVNIKE UHD-a

Poštovane članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata (UHD), Po čl. 28 Statuta Udruge hrvatskih diplomata (UHD), objavljujemo rezultate prvog elektronskog glasanja za predstavnike UHD-a. Od 30 prikupljenih očitovanja podjela glasova je sljedeća: predsjednica: Natali Lulić – 25 glasova; Jasmina Kovačević-Čavlović – 5 glasova potpredsjednik: Robert Bogešić – 25 glasova Izvršni odbor: Ivana Skračić – 28 glasova; Indira Dužević-Radić – 27 glasova; Martina Mihovilić- Vračarić – 26 glasova; Saša Čvrljak – 24 glasa Zahvaljujemo se na suradnji. Natali Lulić izabrana predsjednica