Hrvatska diplomacija 2023.
Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom.
Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.
Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.
Hrvatska diplomacija 2023
Nastavak disonantnih tonova između Banskih dvora i Pantovčaka te bezuvjetna podrška Ukrajini obilježili su hrvatsku vanjsku politiku i u ovoj godini, u kojoj se napredovalo u odnosima s BiH i relativno neuspješno pokušavalo sniziti tenzije sa Srbijom.
Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u BiH i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.
Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.
Idiličan početak
Godina je počela idilično – s otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora i 20. članica eurozone. Na granicama s Mađarskom i Slovenijom ministri su uklanjali rampe, a premijer je na novogodišnje jutro na glavnom zagrebačkom trgu predsjednicu EK Ursulu von der Leyen počastio kavom, prvi put plativši eurima.
Milanović vs Plenković
Zoran Milanović već je na početku godine podigao buru kritizirajući sankcije Rusiji kao glupe i neučinkovite, usprotivio se slanju oružja Ukrajini “jer to produžuje rat” i kazao da realno „Krim više neće nikad biti Ukrajina”.
Usprkos tim riječima, Hrvatska je 2023. snažno podržavala Ukrajinu u svim aspektima. Poslala joj je 14 transportnih helikoptera, primila je njezine ranjenike, omogućila transport žita putem svog teritorija te je u listopadu održala i prvu donatorsku konferenciju za razminiranje ratom pogođene zemlje na kojoj je obećano gotovo pola milijarde eura u tu svrhu.
Dobri odnosi sa Slovenijom
Hrvatska je u godini na izmaku poboljšala odnose sa susjednim državama. Nakon Plenkovićevog „prijatelja” Janeza Janše, na čelo Slovenije početkom prošle godine došao je liberal Robert Golob. Hrvatski premijer razvio je odličan odnos i s njim pa dvojica čelnika često zajedno putuju na međunarodne konferencije.
Hrvatska i Slovenija gaje najbolje odnose u regiji, a Plenković i Golob, političar koji je stigao iz svijeta energetike, naglasak su stavili na suradnju upravo u tom sektoru – ulaganjima u LNG terminal, širenju regionalne mreže plinovoda i nuklearke Krško.
Toplije-hladnije sa Srbijom
Zanos oko zatopljenja odnosa Beograda i Zagreba s početka godine polako je jenjao pa je prema kraju godine ponovo ‘zahladilo’.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov srbijanski kolega Ivica Dačić krajem siječnja su se sastali u Subotici u prigodi Velikog prela bunjevačkih Hrvata, a Plenković je u lipnju boravio u istom gradu, otvorivši ondje s premijerkom Anom Brnabić Hrvatski dom i kazavši pritom da „zaoštravanje retorike” sa Srbijom nikad nije dolazilo iz njegove vlade.
U srpnju je MVEP tradicionalno morao reagirati na srbijansko posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom povodom Deklaracije „Granice srpske književnosti” koja je u njih uvrstila i hrvatske književnike.
Opuštenije s BiH
Nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine, ovaj put bez SDA Bakira Izetbegovića, odnosi sa Sarajevom u ovoj su godini bili relaksiraniji nego ranije.
Novi bh. šef diplomacije Elmedin Konaković u veljači je boravio u Zagrebu i rekao da su „svi lideri u Hrvatskoj vrlo spremni na razgovore i dogovore” te da je dobio potvrdu da će Hrvatska podržavati BiH bez uplitanja u njezine unutarnje poslove.
Grlić Radman je u lipnju ustvrdio kako je položaj hrvatskog naroda u susjednoj zemlji mnogo bolji otkako je visoki predstavnik Christian Schmidt deblokirao formiranje vlasti krajem prošle godine.
Korektno s Crnom Gorom
Crna Gora je u svibnju dobila novog predsjednika Jakova Milatovića, nakon 32 godine vlasti Mila Đukanovića, a u listopadu i novu vladu.
Milatović, u medijima često predstavljan kao prosrpski kandidat, u rujnu je bio u Zagrebu u „prijateljskom” posjetu gdje je davao proeuropske izjave.
Vodstva dviju država 2023. su se sporila oko povratka školskog broda Jadran iz crnogorskih u hrvatske ruke. Riječ je o jedrenjaku izgrađenom 1933. koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka no zadržan je u Crnoj Gori kamo je otplovio 1991. na remont.
Državljani u nevolji
Hrvatska javnost je pomno pratila, a diplomacija se aktivirala u slučaju osmero hrvatskih državljana koji su u Zambiji zbog posvajanja djece optuženi za trgovanje ljudima. Nakon višemjesečnog sudskog procesa, oslobođeni su prvoga lipnja i zajedno s djecom posvojenom u DR Kongu vratili su se u Hrvatsku.
Hrvatska je evakuirala i svoja 22 državljana koji su ostali blokirani u Pojasu Gaze nakon odgovora izraelske vojske na napad Hamasa i zatražili su diplomatsku pomoć. U Zagreb su stigli početkom studenog.
Diplomacija se angažirala i oko Bad Blue Boysa uhićenih u Ateni nakon organizirane tučnjave s navijačima AEK-a u kojoj je život izgubio grčki navijač. Grčki sudovi njih 102 uz jamčevinu i zabranu odlaska na utakmice, oslobodili su tek na kraju godine.
(Hina)
Više možete pročitati OVDJE
Obilježavanje Dana Europe ususret 10. obljetnici članstva Hrvatske u Europskoj uniji
Ovogodišnji Dan Europe ima poseban značaj za Hrvatsku. Obilježavamo ga u godini u kojoj slavimo desetu godišnjicu našeg članstva u Europskoj uniji. U tom su razdoblju građani Hrvatske imali priliku osjetiti dobrobiti ulaska u Europsku uniju. Jedan je od vidljivih primjera je izgradnja Pelješkog mosta, ali i niz drugih projekata koji poboljšavaju kvalitetu života naših građana i osiguravaju prilike za rast i razvoj.
U ovoj smo godini istovremeno postali članica eurozone i šengenskog prostora čime smo dodatno učvrstili svoj položaj u samoj jezgri Europske unije. Jedina smo država članica koja je to ostvarila na isti dan.
Dan Europe je dan mira i jedinstva, pa ipak ga već drugu godinu za redom dočekujemo u okolnostima strašne agresije na Ukrajinu. I stoga je ovo ponovno i dan kada našim ukrajinskim prijateljima ponavljamo da ćemo ih nastaviti podupirati, dokle god bude potrebno. Čvrsto vjerujemo da je to jedino ispravno.
U vremenu brojnih globalnih izazova – sigurnosnih, gospodarskih, klimatskih, demografskih – svijet se značajno mijenja. U takvom svijetu Europska unija nastoji osnažiti svoj položaj, zadržati najviše životne standarde, ponuditi nova rješenja, čemu i Hrvatska daje svoj doprinos. To se može ostvariti jedino uz očuvanje zajedništva, utemeljenog na istim vrijednostima i solidarnosti između država članica te daljnjom izgradnjom našeg jedinstvenog tržišta.
Obljetnice su i prigoda za podsjećanje na ono što smo u Europskoj uniji do sada učinili zajedno upravo zato što smo bili ujedinjeni i odlučni, kako u dobrim tako i u kriznim vremenima. Nastavljamo zajedno graditi Europsku uniju kako bi u budućnosti bila otpornija, konkurentnija, spremna odgovoriti svim novim izazovima, uspješno provela zelenu i digitalnu tranziciju, ali i osigurala svoju snažniju globalnu ulogu.
Europsku uniju prvenstveno čine njezini građani, koji nose njezinu snagu i doprinose njezinu razvoju, te koji dijele viziju i vrijednosti prema kojima svakodnevno živimo. Ona i dalje mora ostati projekt mira, demokracije i vladavine prava i upravo je to smjer kojega ćemo i dalje nastaviti podupirati.
(MVEP)
BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJA ČESTITKA
Drage članice i članovi Udruge hrvatskih diplomata, drage kolegice i kolege,
Neka Božić donese svjetlo i toplinu u nama i oko nas i neka Nova, 2022., godina bude ispunjena mirom, zajedništvom i svekolikim darovima. Možda ne možemo spasiti cijeli svijet, ali onoj osobi kojoj smo pružili pomoć, to može značiti cijeli svijet.
U ime Udruge hrvatskih diplomata (UHD) i u ime članova Izvršnog odbora UHD-a, želimo vama i vašim obiteljima blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2022., godinu.
Izvršni odbor UHD-a
NAJAVA: Akcija prikupljanja donacija za beskućnike, 20. i 21. prosinca 2022. godine, Zagreb
U susret Božiću i Novoj 2023. godini Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s MVEP-om i Humanitarnom udrugom Fajter organizira akciju prikupljanja donacija za beskućnike, ljude koji su ostali bez topline svoga doma.
NAJAVA: Akcija prikupljanja donacija za beskućnike, 20. i 21. prosinca 2022. godine, Zagreb
U susret Božiću i Novoj 2023. godini Udruga hrvatskih diplomata (UHD) u suradnji s MVEP-om i Humanitarnom udrugom Fajter organizira akciju prikupljanja donacija za beskućnike, ljude koji su ostali bez topline svoga doma.
Akcija će se održati u Maloj multimedijskoj dvorani u utorak, 20. prosinca, od 12:00 do 14:00 sati i u srijedu, 21. prosinca, od 14:00 do 16:00 sati.
Pozivamo vas da se donacije pakiraju u platnene ili druge čvrste vrećice: higijenske potrepštine, lijekovi, zimska odjeća i obuća te hrana.
IO UHD-a
Dan Ujedinjenih naroda
Dan Ujedinjenih naroda obilježava se 24. listopada kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN-a, čime je Organizacija službeno započela s radom.
Ujedinjeni narodi, osnovani s primarnim ciljem očuvanja svjetskog mira i sigurnosti te rješavanja ekonomskih, društvenih i političkih izazova kroz međunarodnu suradnju, suočavaju se kroz godine s brojnim globalnim izazovima. Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu, koja osim sigurnosnog pitanja, za sobom povlači i pitanja humanitarne krize, prijetnje globalne sigurnosti hrane te energetske krize zasigurno je najveći izazov Organizacije od njezina osnutka.
Dan Ujedinjenih naroda
Dan Ujedinjenih naroda obilježava se 24. listopada kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN-a, čime je Organizacija službeno započela s radom.
Ujedinjeni narodi, osnovani s primarnim ciljem očuvanja svjetskog mira i sigurnosti te rješavanja ekonomskih, društvenih i političkih izazova kroz međunarodnu suradnju, suočavaju se kroz godine s brojnim globalnim izazovima. Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu, koja osim sigurnosnog pitanja, za sobom povlači i pitanja humanitarne krize, prijetnje globalne sigurnosti hrane te energetske krize zasigurno je najveći izazov Organizacije od njezina osnutka.
Stoga bi nam Dan Ujedinjenih naroda ujedno trebao biti i podsjetnik na važnost izgradnje povjerenja i zajedničkog dijaloga među državama članicama, te na principe multilateralizma te važnost poštivanja međunarodnog prava kao osnovu djelovanja u odgovoru na globalne izazove.
Hrvatska je u svibnju ove godine obilježila 30 godina članstva u Ujedinjenim narodima. Tijekom ovog razdoblja, Hrvatska je ostvarila niz značajnih rezultata u radu Organizacije te svojim inicijativama i članstvom doprinijela radu brojnih prestižnih tijela UN-a poput Vijeća sigurnosti, Gospodarskog i socijalnog vijeća, Vijeća za ljudska prava, Komisije za izgradnju mira i dr.
Hrvatska je aktualna članica Gospodarskog i socijalnog vijeća, Komisije za međunarodno trgovačko pravo, Odbora za kontribucije kroz sudjelovanje stručnjakinje gđe Jasminke Dinić, dok je gđa Anica Tomšić ovaj mjesec izabrana u članstvo UN Pododbora za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja s početkom rada od siječnja 2023. godine.
S ciljem osiguranja daljnje vidljivosti Hrvatske u multilateralnom okružju tijekom sljedećeg desetljeća kroz sudjelovanje u tijelima Ujedinjenih naroda, istaknute su kandidature Hrvatske za članstvo u Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.).
(MVEP)
Čestitka u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja, na dan kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani, Hrvatski sabor,
Izvršni odbor Udruge hrvatskih diplomata (UHD) upućuje čestitku:
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, 27. siječnja
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta prenosimo priopćenje Vlade Republike Hrvatske kojim se hrvatska Vlada pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Strašan genocid u kojem su stradali milijuni žrtava podsjetnik su na najveće zlo koje se dogodilo u povijesti čovječanstva. Oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti.
